Vijesti

U Maloj vijećnici Međimurske županije potpisan je ugovor o izvođenju radova na dogradnji i modernizaciji Osnovne škole Mursko Središće, čime započinje realizacija jednog od najvažnijih obrazovnih projekata u povijesti grada Mursko Središće. Nakon što su prije nekoliko dana razveselili učenike i mještane općine Vratišinec, na red su došli učenici i građani Murskog Središća. Naime, nakon svih postupaka javne nabave i administrativne procedure koja je trebala biti zadovoljena za izgradnju, dogradnju i pripremu škola za jednosmjensku nastavu na području Međimurja, službeno je potpisan i ugovor o dogradnji osnovne škole Mursko Središće. Škola će ovim projektom dobiti 9 novih učionica s pripadajućim kabinetima, moderni bibliotečno-informatički sklop, sanitarne čvorove, kabinet knjižničara, kao i potpunu pristupačnost osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću. Po završetku radova imat će ukupno 20 učionica s bruto površinom od više od 3.200 četvornih metara. Projekt se u cijelosti financira iz fondova Europske unije, u ukupnom iznosu od 4 milijuna 103.000 eura, a rok za izvođenje radova je 24 mjeseca. Ugovor su potpisali župan Međimurske županije Matija Posavec i predstavnik izvođača radova Igor Tekeli, a potpisivanju su prisustvovali i gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak te ravnatelj škole Elvis Šarić. Dogradnja škole u Murskom Središću, dio je najvećeg strateškog i financijskog ulaganja u školstvo otkad postoji Međimurska županija, ali i još jedan pokazatelj da se sustavnim i odgovornim ulaganjima može graditi obrazovni sustav 21. stoljeća, istaknuto je prilikom potpisivanja ugovora. Krajnji je cilj svim školama omogućiti provođenje jednosmjenske nastave.

U krugu Opće bolnice, između zgrada Psihijatrije i stare zgrade Pedijatrije te Nastavnog zavoda za hitnu medicinu, u tijeku je izgradnja nove zgrade Zavoda za javno zdravstvo Varaždinske županije. Nova zgrada bit će površine gotovo 6.400 četvornih metara, a u njoj će na jednom mjestu napokon biti objedinjene sve djelatnosti ove zdravstvene ustanove. U njoj će se nalaziti mikrobiološki laboratorij, ordinacije školske medicine, epidemiologija, javno zdravstvo, ekologija i sve druge djelatnosti Zavoda. Postojeći prostori Zavoda za javno zdravstvo nisu bili adekvatni, a ni površinom nisu odgovarali potrebama svih djelatnosti koje su bile raspoređene na više lokacija i u više različitih zgrada. Nekoliko mjeseci nakon što je položen kamen temeljac nove zgrade, radovi naočigled napreduju, a gradilište je, u pratnji domaćina – ravnatelja Zavoda za javno zdravstvo Varaždinske županije Marina Bosilja, obišao i župan Varaždinske županije Anđelko Stričak. Izgradnja nove zgrade Zavoda za javno zdravstvo drugo je najveće ulaganje u Hrvatskoj u prevenciju, koja je najvažnija za rano otkrivanje bolesti i početak liječenja, što u konačnici rezultira značajnim uštedama, a i u skladu je s reformom zdravstva. Ukupna procijenjena vrijednost projekta, čiji je cilj unapređenje organizacije, funkcioniranja i kvalitete javnozdravstvene zaštite, je 18 milijuna eura od čega se 16 milijuna odnosi na radove izgradnje te usluge nadzora i upravljanja, dok je dva milijuna eura procijenjena vrijednost potrebne opreme.

Kako bi se osigurala sigurna, brza i kvalitetna skrb za sve pacijente, Varaždinska županija, uz ostala izdvajanja za zdravstvo i zdravstvene ustanove, sustavno ulaže i u vozni park Nastavnog zavoda za hitnu medicinu. Rezultat toga je prosječna starost vozila hitne medicinske službe koja u Varaždinskoj županiji iznosi svega 5 godina, a dodatno će tome pridonijeti i novih pet vozila za potrebe hitne medicinske pomoći vrijednosti 846.000 eura, koja su danas službeno uručena Zavodu. Zahvaljujući ovoj investiciji, Varaždinska županija ima jedan od najmlađih i najmodernijih voznih parkova hitne medicinske službe u Hrvatskoj. „Naši djelatnici, koji svakodnevno sudjeluju u spašavanju ljudskih života, na raspolaganju imaju vozila opremljena suvremenom opremom i najvišim sigurnosnim standardima. Riječ je o vozilima većih dimenzija u odnosu na prethodna, s vrhunskim performansama i opremom, a bit će raspoređena diljem Varaždinske županije. Nastavni zavod za hitnu medicinu Varaždinske županije oduvijek je imao privilegiju raspolagati novim voznim parkom, a tu tradiciju nastavljamo i danas”, rekao je ravnatelj Zavoda Tomislav Benjak. Župan Anđelko Stričak podsjetio je kako je samo unatrag pet godina za Nastavni zavod za hitnu medicinu sveukupno nabavljeno 20 vozila, od čega sedam vozila za izvanbolnički hitni medicinski prijevoz, 12 vozila za sanitetski prijevoz te jedno osobno vozilo. „Samo tijekom prošle godine, Nastavni zavod za hitnu medicinu imao je 11.205 intervencija i vozila hitne medicinske službe prešla su više od 220.000 kilometara, dok je sanitet prevezao gotovo 50.000 pacijenata i prošao čak 1,3 milijuna kilometara.”, istaknuo je župan Stričak. Kupnja novih pet vozila za izvanbolnički hitni medicinski prijevoz, Varaždinsku županiju dodatno je pozicionirala među županije s jednim od najmlađih i najmodernijih voznih parkova hitne medicinske službe u Hrvatskoj.

Već uobičajeno – aktualnim satom počela je prva radna sjednica novog saziva Županijske skupštine Varaždinske županije. 14 županijskih vijećnika postavilo je varaždinskom županu Anđelku Stričaku pitanja, no odgovore su na samoj sjednici dobila njih tek trojica, dok će ostali, kako je rekao župan, odgovore dobiti u pisanom obliku. U sklopu prve točke dnevnog reda predstavljeni su prijedlozi za prihvaćanje novih sedam projekata izgradnje i dogradnje školskih sportskih dvorana u sklopu šest područnih i jedne osnovne škole. Radi se o područnim školama Ladanje Gornje, Lovrečan, Greda-Jurketinec, Druškovec, Nedeljanec i Kelemen te osnovnoj školi u Donjoj Voći. Uz one koje se već grade i one za koje su dobivene dozvole ukupno je to 13 objekata za koje su dobivene odluke o financiranju. Vrijednost novih sedam projekata premašuje 5,8 milijuna eura, od čega je gotovo 5 milijuna eura osigurano bespovratnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih. Svi su prijedlozi vezani uz ulaganje u obrazovanje jednoglasno prihvaćeni, dok je situacija prilikom davanja podrške godišnjem izvršenju županijskoj proračuna za 2024. godinu bila ipak suzdržanija, iako je iskazan višak prihoda i primitaka u iznosu od 6,1 milijuna eura. Na sjednici su prihvaćeni prijedlozi sklapanja Sporazuma o suradnji Varaždinske županije s dvije županije u Bosni i Hercegovini – Zapadnohercegovačkom i Hercegovačko-neretvanskom županijom, dok je većinom glasova odbijen prijedlog oporbe da se na dnevni red sjednice uvrsti zaključak o protivljenju pripajanja Ivkom-voda varaždinskom Varkomu. Dodajmo i kako je na početku sjednice za vijećnicu prisegnula Mira Letić iz redova Reformista, koja je u Skupštini zamijenila Radimira Čačića, dok je na kraju sjednice za potpredsjednika Županijske skupštine iz redova oporbe izabran SDP-ov Luka Zrinski.

Povodom obilježavanja 20 godina igranja vaterpola u Varaždinu, u organizaciji Vaterpolo kluba Garestin na varaždinskom Aquacityju organiziran je 1. Aquacity vaterpolo kup za djecu do 15 godina starosti. Turnir je već u svom prvom izdanju imao međunarodni karakter, okupivši uz domaćine, ekipe iz Zagreba i susjedne Slovenije. Bila je to prilika i za osvrt na protekla dva desetljeća koja su za zaljubljenike u ovaj vodeni sport u Varaždinu bila poprilično izazovna, ali i obilježena dobrim rezultatima.Obilježavanju 20 godina vaterpola u Varaždinu te dvodnevnom sportskom spektaklu punom energije, natjecanja i strasti prema vaterpolu uz utakmice, druženje, sunce i vrhunsku atmosferu pridružili su se i prijateljski klubovi varaždinskog Garestina. Goste iz Slovenije iz kluba Calcit Kamnik te najmlađegvaterpolo kluba u Hrvatskoj – Aqua Zagreb. Domaćini su na prvom izdanju Aquacity vaterpolo kupa osvojili treće mjesto, dok su prva dva mjesta pripala ekipama Vaterpolo kluba Aqua iz Zagreba. Najboljim igračem proglašen je Bor Škrlj iz Vaterpolo kluba Calcit Kamnik, koji su ujedno osvojili i nagradu za fair play, dok je najbolji golman bio Luka Stjepan Bičan iz zagrebačkog kluba Aqua.Nakon odigranih utakmica svi su se složili kako dobrih mladih vaterpolista ne nedostaje, a što su i sami pokazali u vodi. Uz to, a s obzirom na pozitivne reakcije svih, izgledno je i da će ova ljetna vaterpolo priča na Aquacityju dobiti nove nastavke u našim krajevima.

Svečanim prijemom i uz gala večer u Koprivnici je privedeno kraju još jedno uspješno izdanje međunarodnog festivala folklora „Iz bakine škrinje” koje je ponovno okupilo brojne izvođače, ljubitelje tradicije i folklorne umjetnosti iz Hrvatske i inozemstva. 18. izdanje festivala okupilo je sudionike iz Južne Koreje, Bosne i Hercegovine, Kostarike, Turske, Kolumbije, Slovenije te domaćina – Hrvatske, odnosno Koprivnice. Publika je tijekom tri večeri imala prilike uživati u njihovim nastupima, ali i pobliže upoznati njihovu kulturu, običaje i gastronomiju. Uoči završne gala večeri u organizaciji Koprivničko-križevačke županije i Grada Koprivnice upriličen je svečani prijem za sudionike festivala gdje su im dobrodošlicu još jednom poželjeli te im zahvalili na dolasku čelni ljudi županije i grada – župan Tomislav Golubić i gradonačelnik Mišel Jakšić. Nakon svečanog prijema na Zrinskom trgu održana je gala večer festivala koja je uz bogat kulturno-umjetnički program dodatno osnažila međunarodno prijateljstvo i kulturne veze među sudionicima. Festival „Iz bakine škrinje“, koji je tijekom godina izrastao u prepoznatljiv kulturni događaj na međunarodnoj razini, tako je još jednom potvrdio svoj ugled i značaj, ali i ukazao na važnost očuvanja i promicanja bogate nematerijalne kulturne baštine kroz ples, glazbu i narodne nošnje.

Hrvatska poljoprivredna komora nastavlja sa serijalom stručnih okruglih stolova vezanih za problematiku proizvodnje i organizacije proizvodnje te stanja na tržištu u Republici Hrvatskoj. Na vrhuncu sezone proizvodnje i trženja voća i povrća, okupljeni stručnjaci u Varaždinu raspravljali su o tome kako pokrenuti proizvodnju voća i povrća u Hrvatskoj. Jednoglasni su kako se zbog klimatskih promjena sve teže uspješno baviti proizvodnjom povrća i voća u „tvornici pod vedrim nebom“, te da je potrebno imati sve više plastenika i staklenika, zaštitnih mreža, navodnjavanje, nove sorte, nova znanja, ali i udruživanje ili kooperacije. Uz to, problem je ljudski rad kojega kronično nedostaje i koji je sve teže naći na tržištu rada. U Hrvatskoj se za proizvodnju povrća trenutno koristi manje od 1 posto ukupno korištenog poljoprivrednog zemljišta, a jedan od izazova rasta ovog sektora predstavlja i smanjenje površina namijenjenih uzgoju povrća. Posebice je to vidljivo u intenzivnoj proizvodnji gdje su površine u posljednjih pet godina smanjene za 18 posto. Tema koja se često spominje je i samodostatnost, a kad je o povrću riječ dovoljno bi bilo još svega 10.000 hektara za postizanje samodostatnosti, s kojom smo sada na manje od 50 posto. Hrvatska je postala zemlja dominantna u proizvodnji oraha i lješnjaka, dok je površina nekad najvažnijeg voća jabuka i mandarina sve manje. Nekada smo upravo po jabukama i mandarinama bili poznati ne samo na domaćem, već i na međunarodnom tržištu, no sada smo na proizvodnji ispod 50 posto domaćih potreba i sve više uvozimo. Usitnjeni mali proizvođači, usred sezone, nerijetko ne mogu svoju robu prodati, pa je uništavaju, onog trenutka kada na tržište dođe jeftina roba iz EU i regije. Cijene voća i povrća su znatno porasle, dok je kvaliteta u trgovinama i na tržnicama često vrlo upitna. Okrugli stol okupio je predstavnike Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Hrvatske poljoprivredne komore, poljoprivredne stručnjake te poljoprivrednike koji se bave uzgojem i preradom voća i povrća.

Ljetni upisni rok za predstojeću školsku godinu za srednjoškolce je završen. Prijave su završene proteklog petka, a sad su objavljene i službene liste. Prema podacima iz aplikacije Školski e-Rudnik Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, osnovnoškolsko obrazovanje ove godine na području Varaždinske županije završilo je 1.606 učenika. Za novu školsku godinu utvrđeno je ukupno 1.987 upisnih mjesta u 17 srednjoškolskih ustanova, što čini približno 4 posto od ukupnog broja upisnih mjesta u Republici Hrvatskoj. Od tog broja, 1.847 mjesta pripada srednjim školama kojima je osnivač Varaždinska županija. „Pravo na upis nakon završenog prvog upisnog kruga u srednjim školama na području Varaždinske županije ima 1.795 učenika. Ako se to usporedi s brojem od 1.606 učenika koji su završili osme razrede, to znači da je naš indeks upisa 112, što je za neka 3 postotna boda bolje nego prošle godine. Ukupno u školama čiji je osnivač Varaždinska županija ima još 115 slobodnih mjesta, bilo bi manje, ali su od Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih zatražena i odobrena dodatna upisna mjesta za pojedine razredne odjele u Medicinskoj, Glazbenoj i Graditeljskoj, prirodoslovnoj i rudarskoj školi”, ističe pročelnik UO za prosvjetu, kulturu i sport Varaždinske županije, Miroslav Huđek. Do 9. srpnja učenici su dužni dostaviti propisanu dokumentaciju koja je uvjet za upis u odabrani obrazovni program. Rok za objavu okvirnog broja slobodnih mjesta za jesenski upisni rok je 14. srpnja, službeni podaci o preostalim upisnim mjestima biti objavljeni 11. kolovoza, a jesenski upisni rok započinje 18. kolovoza.

Iz Fonda za turistički nedovoljno razvijena područja i kontinent Hrvatske turističke zajednice, lokalnim turističkim zajednicama općina, gradova i područja Međimurske županije dodijeljeno je više od 220.000 eura za osam manifestacija i kapitalnih projekata.„Svi ti projekti pomažu i doprinose dodatnom razvoju kulturno-turističkog proizvoda i ponude Međimurske županije, a što se uklapa u širu strategiju razvoja Međimurja te njegove prepoznatljivosti i poticanja kulturnog, povijesnog, prirodnog i enogastronomskog turizma”, istaknuo je prilikom podjele ugovora župan Matija Posavec. Čelnim ljudima turističkih zajednica ugovori su uručeni u Međimurskoj palači turizma. Turističkoj zajednici grada Čakovca odobrena su sredstva za projekt Čakovec-grad jazza i Doba Zrinskih, Turističkoj zajednici grada Preloga za Festival balona na vrući zrak i Sportove na vodi. Turistička zajednica područja Srce Međimurja iz fonda je osigurala sredstva za ovogodišnji Forestland festival, Turistička zajednica općine Štrigova za centar za posjetitelje „Svjetski centar pušipela”, a Turistička zajednica područja Mura i gorice za osnivanje i opremanje Turističko informativnog centra.