Vijesti

U gradu Prelogu predstavljen je projekt katastarske izmjere građevinskih područja, koji će se u okviru programa Državne geodetske uprave "Višegodišnji program katastarskih izmjera građevinskih područja za razdoblje 2021 -2030",  provoditi na području Preloga i Otoka. Riječ je o važnom koraku prema uređenju i usklađivanju katastarskih i zemljišnoknjižnih podataka te stvaranju kvalitetnije i pouzdanije evidencije nekretnina. Projektom je obuhvaćena površina od 679 hektara građevinskog područja u Prelogu i Otoku, koja uključuje 4.170 katastarskih čestica te oko 4.000 zgrada. Rezultat katastarskih izmjera biti će izrada novog katastarskog operata i stvaranje preduvjeta za obnovu zemljišne knjige. Nakon provedenog postupka javne nabave, ugovor o izradi elaborata i provedbi katastarske izmjere sklopljen je 22. listopada 2026. godine s tvrtkom GEO-GAUSS iz Čakovca, a ukupna cijena ugovorenih radova iznosi oko 899 tisuća eura s PDV-om. Građani će u sklopu projekta dobiti besplatne usluge geodeta, katastra, pravnika te pomoć Grada Preloga. Državna geodetska uprava i tvrtka Geo-Gauss također organiziraju javni skup koji će održati 19. studenog u Domu Kulture u Prelogu, s početkom u 18 sati, gdje će građanima biti predstavljen tijek aktivnosti na terenu, ali i prava i obveze vlasnika nekretnina. Za samu izmjeru građani će dobiti pisane dopise na kućnu adresu mjesec dana ranije. Pozive će dobiti svi koji su upisani u katastru i gruntovnici, a javiti se mogu i oni koji nisu upisani. Rok za završetak terenskih radova i izradu konačnog elaborata nakon završenog predočavanja je 15 mjeseci od potpisanog ugovora, a pripremni terenski radovi će započeti već sljedeći tjedan. Građani se mole za suradnju, strpljenje i susretljivost prema djelatnicima koji sudjeluju u radovima od šireg društvenog interesa.

Grad Ivanec raspisao je Natječaj za dodjelu stipendija studentima za akademsku godinu 2026./2027. Rok za podnošenje prijava je 25. studenoga 2026. godine. I ove će godine Grad Ivanec stipendirati ukupno 60 studenata, a novost su povećani mjesečni iznosi stipendija. Tako će studenti koji stipendiju ostvare na temelju socijalnog statusa, uspjeha u školovanju ili invaliditeta primati 140 eura mjesečno, dok će stipendija za studente koji se obrazuju za deficitarna zanimanja iznositi 160 eura. U ak. godini 2026./2027. Grad će dodijeliti 38 stipendija na temelju socijalnog statusa i ekonomskih prilika u obitelji, dok će 10 studenata stipendiju ostvariti na temelju uspjeha u školovanju, odnosno studiju. Dvije stipendije namijenjene su studentima s invaliditetom, a tri studentima koji se obrazuju za deficitarna zanimanja. Grad nastavlja i s dodjelom sedam stipendija studentima iz prethodnih godina koji se također obrazuju za deficitarna zanimanja. Sve informacije o uvjetima prijave, kriterijima za dodjelu stipendija i potrebnoj dokumentaciji dostupne su na internetskim stranicama Grada. 

Općina Martijanec i ove će godine Dan Općine obilježiti nizom događanja namijenjenih svim generacijama. Program počinje 6. studenoga, a tijekom dva tjedna donosi kulturne, zabavne, sportske i društvene sadržaje. "Dan Općine prilika je da se osvrnemo na sve što je dosad učinjeno, ali i da zajedno pogledamo prema budućnosti. Iznimno nas veseli što ovogodišnji program donosi različite sadržaje za sve generacije, a posebno mjesto zauzima obilježavanje 130 godina DVD-a Martijanec. To je velika obljetnica koja svjedoči o dugogodišnjem radu, predanosti i nesebičnom doprinosu naših vatrogasaca. Pozivam mještane i sve goste da nam se pridruže, sudjeluju u događanjima i zajedno s nama obilježe Dan Općine", poručio je načelnik Općine Martijanec Branimir Nađ. Program se otvara u petak, 6. studenoga, u 18 sati u sportskoj dvorani Osnovne škole Martijanec predstavljanjem monografije Vatrogasne zajednice Općine Martijanec i obilježavanjem 130. obljetnice DVD-a Martijanec. Već sljedećeg dana, u subotu, 7. studenoga, na istom će se mjestu u 18 sati održati Etno dan KUD-a Martijanec. U nedjelju, 8. studenoga, u 14 sati u Hrastovljanu, kod Starog mlina, održat će se pokazna vježba civilne zaštite Općine Martijanec, dok je za srijedu, 11. studenoga, u 18 sati u Društvenom domu Hrastovljan predviđena sveta misa. Svečana sjednica Općinskog vijeća Općine Martijanec održat će se u četvrtak, 12. studenoga, u 18 sati u sportskoj dvorani Osnovne škole Martijanec. U programu su i predavanje, nogometna utakmica, predstava, te proslava Martinja. 

Općina Bednja raspisala je natječaj za dodjelu stipendija redovitim studentima s područja općine za akademsku godinu 2026./2027., u okviru kojeg će biti dodijeljeno ukupno deset stipendija u pojedinačnom iznosu od 107 eura. Stipendije se dodjeljuju prema trima kriterijima – zanimanju od posebnog interesa za Općinu Bednja, uspjehu i postignućima tijekom studiranja te socijalno-ekonomskom statusu studenta. Za zanimanja od posebnog interesa predviđeno je osam stipendija. Tri stipendije namijenjene su studentima društvenih i umjetničkih područja, tri studentima tehničkih znanosti, a dvije studentima biomedicine i zdravstva. Uz to, jedna stipendija dodijelit će se nadarenom studentu prema kriteriju uspjeha i postignuća tijekom studiranja, a jedna studentu slabijeg socio-ekonomskog statusa. "Ulaganje u obrazovanje mladih jedan je od važnih načina na koje možemo poduprijeti njihov razvoj i stvaranje boljih mogućnosti za budućnost. Stipendijama želimo olakšati studentima troškove studiranja, potaknuti ih na ostvarivanje dobrih rezultata te prepoznati one koji se obrazuju za zanimanja važna za razvoj naše općine. Posebno nam je važno da mladi imaju podršku tijekom obrazovanja i priliku stečena znanja jednog dana primijeniti u svojoj sredini", istaknuo je načelnik Općine Bednja Damir Poljak. Prijave se podnose poštom ili osobno u Općini Bednja, uz naznaku „Povjerenstvo za dodjelu stipendija Općine Bednja”. Rok za podnošenje prijava je 27. studenoga 2026. godine. Prijavni obrasci i detaljni uvjeti natječaja dostupni su na internetskoj stranici Općine Bednja te osobno u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine.

Općina Maruševec nastavlja s ulaganjima u socijalnu skrb i poboljšanje kvalitete života svojih najranjivijih stanovnika. Potpisivanjem Sporazuma o sufinanciranju projekta „Pomoć u kući Maruševec 2026.–2027.“ osiguran je nastavak pružanja pomoći starijim i nemoćnim osobama na području Općine Maruševec. Sporazum vrijedan 16.799 eura potpisali su načelnik Općine Maruševec Mario Klapša i ravnateljica Gradskog društva Crvenog križa Ivanec Sanja Pajtak te je time nastavljen uspješan oblik suradnje usmjeren na pružanje podrške osobama kojima je potrebna pomoć u svakodnevnom životu. Novi projekt predstavlja nastavak aktivnosti koje su se prethodno provodile u sklopu projekta „Zaželi – Zajedno za bolje sutra“, u kojem je Općina Maruševec zajedno s Gradom Ivancem sudjelovala kao partner. Nakon završetka rada gerontodomaćica u okviru navedenog projekta, prepoznata je potreba za osiguravanjem kontinuiteta ove vrijedne socijalne usluge, osobito za starije osobe koje žive same ili zbog zdravstvenih i drugih poteškoća nisu u mogućnosti samostalno obavljati svakodnevne aktivnosti. U okviru projekta „Pomoć u kući Maruševec 2026.–2027.“ predviđeno je zapošljavanje gerontodomaćice na razdoblje od 12 mjeseci, koja će korisnicima pružati pomoć u održavanju kućanstva, obavljanju svakodnevnih poslova i zadovoljavanju osnovnih životnih potreba. Cilj projekta je omogućiti starijim i nemoćnim osobama što dulji ostanak u vlastitom domu, uz očuvanje njihove samostalnosti, dostojanstva i osjećaja sigurnosti. "Osiguravanjem sredstava za novi program u suradnji s Gradskim društvom Crvenog križa Ivanec nastavljamo pomagati onima kojima je pomoć najpotrebnija, a ujedno potvrđujemo da socijalna osjetljivost i briga o svim generacijama ostaju među našim prioritetima", rekao je načelnik Općine Maruševec Mario Klapša. 

Općina Ljubešćica i ove je godine izdvojila sredstva za učeničke i studentske stipendije. Ugovori o dodjeli stipendija potpisani su s učenicima srednjih škola koji se školuju za deficitarna zanimanja i redovnim studentima. Studentske stipendije ove su godine povećane na 150 eura mjesečno, dok će učenici primati 100 eura. Načelnik Nenad Horvatić istaknuo je da nema imovinskog cenzusa ni uvjeta vezanog uz prosjek ocjena. Student mora imati redovni status i uredno upisivati godinu za godinom. "Odlučili smo se povećati stipendije i to čak 50 % za sve one koji studiraju na području Varaždinske, Međimurske, Koprivničko-križevačke županije sa 100 eura na 150 eura, a isto tako za ostatak Hrvatske sa 125 eura na 150 eura. Podigli smo i stipendije učenika srednjih škola sa 75 na 100 eura, tako da sad stvarno možemo reći da je to ipak jedna osjetna pomoć, ali ono što je najbitnije da nismo radili nikakav imovinski cenzus, da nismo radili neki prosjek ocjena nego da svaki onaj student, odnosno učenik deficitarnog zanimanja koji uspješno upiše svoju školu i koji uspješno završi godinu svake godine sklapa aneks. Sigurno je da će to malo više opteretiti općinski proračun, međutim evo odlučili smo se pomagati." izjavio je Horvatić. Među deficitarnim zanimanjima za koja Općina stipendira učenike su medicinske sestre, keramičari, autolimari, zidari i tesari. Horvatić je dodao da na području Ljubešćice djeluje oko 140 poduzetnika i obrtnika, a dio njih već tijekom školovanja učenicima nudi stipendije i mogućnost budućeg zaposlenja. Stipendije će pomoći učenicima i studentima u pokrivanju mjesečnih troškova koji su zbog porasta cijena sve viši. Općina pritom ima i planove za otvaranje novih radnih mjesta, čime bi se učenicima i studentima nakon završetka obrazovanja pružila prilika za zapošljavanje, a ujedno i ostanak na području općine. Načelnik Horvatić dodao je kako Općina sufinancira i boravak djece u vrtiću s 420 eura za prvo, odnosno 500 eura za drugo dijete, dok za četrdesetak učenika koji pohađaju produženi boravak izdvajaju po 100 eura.

Život na trusnom području zahtijeva stalnu spremnost i strateško promišljanje. Potrese ne možemo spriječiti, ali ih možemo bolje pratiti, preciznije analizirati i na temelju tih podataka donositi kvalitetnije odluke o tome kako i gdje gradimo. Upravo s tim ciljem, Seizmološka služba Republike Hrvatske, pri Geofizičkom odsjeku Prirodoslovnog-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, uspješno privodi kraju provedbu projekta CROSSNET – „Razvoj mreže seizmoloških podataka”, u sklopu kojeg se diljem Hrvatske uspostavlja nova nacionalna mreža od čak 95 seizmoloških postaja. Riječ je o povijesnoj modernizaciji domaće znanstvene infrastrukture koja donosi novu eru u praćenju seizmičkih aktivnosti na području cijele Hrvatske. Do pokretanja ovog projekta, Hrvatska je raspolagala sa svega 17 trajnih postaja za praćenje potresa. Kroz projekt CROSSNET osigurana su sredstva za uspostavu nove guste nacionalne mreže seizmoloških postaja, koje će omogućiti drastično precizniji uvid u pomake tla. Najveći tehnološki iskorak predstavlja postavljanje deset naprednih podmorskih instrumenata na samo dno Jadranskog mora. Ovi digitalni čuvari raspoređeni su u akvatoriju Cresa, Visa, Lastova i specifičnog vulkanskog otočića Jabuke, čime su prvi put u povijesti pokrivena dosad potpuno nedostupna morska područja. Iako niti jedna tehnologija na svijetu ne može predvidjeti točno vrijeme potresa, važnost projekta CROSSNET leži u prikupljenim podacima koji čine temelj za izradu novih, znatno strožih građevinskih standarda pri projektiranju obiteljskih kuća, škola i bolnica koje moraju izdržati buduća podrhtavanja. Također, ovi podaci postaju i nezaobilazna podloga za kvalitetno prostorno planiranje, ali i bržu reakciju Civilne zaštite u realnom vremenu. Uz najmoderniju mjernu opremu, projekt CROSSNET donio je i važno jačanje ljudskih kapaciteta kroz zapošljavanje i izobrazbu devet mladih stručnjaka koji čine novu generaciju hrvatskih seizmologa. Hrvatska ovim projektom dobiva sustav praćenja koji je u rangu s najrazvijenijim europskim zemljama. Ti podaci nisu važni samo znanstvenicima, već postaju obvezna podloga za arhitekte i građevinare. Cilj je jednostavan – da svaka nova zgrada, kuća, škola ili bolnica bude projektirana i izgrađena znatno sigurnije.

 Projekt je u potpunosti sufinanciran sredstvima Europske unije iz mehanizma NextGenerationEU, u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a svi detalji nalaze se na službenoj stranici projekta: crossnet.potres.hr/

Zdrava prehrana, odgovorna potrošnja i očuvanje okoliša teme su koje su povezale sudionike Eko sajma i Festivala malih potrošača na Varaždinskom placu. U program su se uključila i djeca iz Dječjeg vrtića Varaždin, koja su kroz kreativne radionice i aktivnosti učila o važnosti zdrave prehrane i održivog načina života. Sajmu je, u ime Grada Varaždina, nazočio zamjenik gradonačelnika i saborski zastupnik Miroslav Marković. „Djeca su naši najbolji ambasadori i budući potrošači, a upravo kroz ovakve aktivnosti uče kako malim, svakodnevnim promjenama možemo napraviti velike korake u očuvanju okoliša. Važno je da od najranije dobi usvajaju navike zdrave prehrane, smanjenja bacanja hrane i odgovornog odnosa prema prirodi. Oslikane platnene vrećice jednostavan su primjer kako možemo smanjiti korištenje jednokratne plastike i okrenuti se održivijim rješenjima. Drago mi je što u suradnji s varaždinskim vrtićima i partnerima, već od 2022. godine imamo uspostavljen „Healthy Meal Standard“, a  provodimo i ovakve aktivnosti koje povezuju djecu, odgojitelje, roditelje i širu zajednicu te pokazuju koliko je važno o održivim navikama učiti od najranije dobi“ - istaknuo je Marković. U provedbi projekta važnu ulogu ima i Gradska tržnica Varaždin, koja djeci omogućuje neposredan susret s ponudom svježih namirnica i prodavačima te ih potiče na razvijanje zdravih i odgovornih potrošačkih navika. "Nama je, kao Gradskoj tržnici, u sklopu ovog projekta važno privući djecu na tržnicu i potaknuti ih da razviju naviku dolaska, ali i omogućiti im da se kroz igru, na zanimljiv i zabavan način, upoznaju sa zdravim prehrambenim navikama i važnošću smanjenja bacanja hrane. Ovaj je tjedan na tržnici posvećen upravo djeci. Djeca u pratnji svojih odgojiteljica obilaze tržnicu, razgovaraju s prodavačima, postavljaju pitanja i upoznaju se s ponudom. Svoje dojmove i iskustva potom su kreativno pretočila u plakate koji sada krase tržnicu. Drago nam je što na ovaj način tržnica postaje mjesto učenja, druženja i usvajanja zdravih navika od najranije dobi“ -  izjavila je direktorica Gradske tržnice Željka Vincek Strugar. Projekt Hrvatske udruge za zaštitu potrošača „Mali zeleni potrošači“ usmjeren je na razvoj odgovornih potrošačkih navika od najranije dobi, s posebnim naglaskom na smanjenje prehrambenog otpada. „Hrvatska se obvezala ostvariti ciljeve Europske unije, među kojima je i prepoloviti količinu otpada od hrane do 2030. godine. Zato je važno educirati građane i poticati promjene svakodnevnih navika. Današnji susret na tržnici prilika je da građani vide što su djeca pripremila, kušaju zdrave obroke pripremljene od namirnica koje bi se inače mogle baciti te dobiju platnene vrećice koje su djeca sama oslikala. Na taj način želimo pokazati da se edukacijom i malim promjenama može doprinijeti odgovornijoj potrošnji i očuvanju okoliša“ - poručila je predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača Ana Knežević. EkoSajam je istaknuo važnost suradnje odgojno-obrazovnih ustanova, institucija, organizacija i građana u stvaranju održivije budućnosti te pokazao kako se odgovoran odnos prema hrani i okolišu može razvijati već od najranije dobi.

Na devetoj sjednici Županijske skupštine Varaždinske županije, vijećnici su raspravljali o ključnim investicijskim i financijskim planovima za kraj godine. Radni dio započeo je aktualnim satom s vijećničkim pitanjima među kojima su se našla i ona o komunalnoj infrastrukturi, javnom linijskom prijevozu, ekološkoj zaštiti rijeka Drave i Mure, besplatnom ulazu u obnovljeni Arboretum Opeka, stanju kolnika na državnoj cesti D35 i zaustavljenim radovima na području nekadašnjeg Varteksa. Uz rebalans proračuna, na dnevnom redu našao se i privremeni prijenos osnivačkih prava nad Osnovnom školom Ludbreg kao i osnivanje javne ustanove za priuštivo stanovanje. Vijećnici su raspravljali i o prijedlogu Polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Varaždinske županije za 2026. godinu, ali i povećanju istog. Župan se osvrnuo i na izvršenje proračuna po upravnim odjelima. Najviše proračunskih sredstava otišlo je za potrebe Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb, civilno društvo i hrvatske branitelje, Upravnog odjela za poljoprivredu i zaštitu okoliša i Upravnog odjela za gospodarstvo i europske poslove. Na sjednici je jednoglasno prihvaćen prijedlog odluke o osnivanju Javne ustanove za priuštivo stanovanje Varaždinske županije. Temelj za ovu odluku bila je županijska studija koja je locirala čak 15 tisuća praznih objekata, a nova institucija trebala bi služiti kao koordinator za aktivaciju tog fonda i zadržavanje mladih obitelji u županiji. Inicijativu je na sjednici pohvalila i oporba. Dugotrajniju raspravu ipak je izazvao privremeni prijenos osnivačkih prava nad OŠ Ludbreg na Grad Ludbreg na rok od tri godine. Iako je dio oporbe pokušavao amandmanom osporiti pravnu utemeljenost takve odluke, iz Županije je pojašnjeno kako je riječ o kontroliranom pilot-projektu usmjerenom na jačanje lokalne samouprave i testiranje novog modela decentralizacije u praksi. Odluka o OŠ Ludbreg usvojena je većinom glasova, te od 1. siječnja 2027. godine, Grad Ludbreg službeno preuzima osnivačka prava i upravljanje lokalnom osnovnom školom.  

Predstavnici vodećih ekoloških udruga organizirali su prosvjedni performans ispred ulaza u megafarmu u Legradu namijenjenu uzgoju 1,8 milijuna pilića godišnje. Megafarma Veliki Pažut jedna je od 24 planirana projekta megafarmi i klaonica u četiri hrvatske županije protiv kojih se građanske inicijative bore već dvije godine, a nalazi se unutar UNESCO-ova prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav. Lokalna građanska inicijativa i ostale udruge zabrinute su da će milijun litara otpada, koliko će postrojenje godišnje proizvoditi, zagaditi lokalno tlo, zrak i vodotokove. Stanovnici Legrada i Donje Dubrave već tijekom pokusnog rada žale se i na neugodne mirise koji se, prema njihovim tvrdnjama, osjećaju i dva kilometra od farme, kao i na pojačan promet i oštećenja infrastrukture. Predsjednik udruge Prijatelji životinja Luka Oman upozorio je i na problem dobrobiti životinja u intenzivnom uzgoju, ocijenivši da takav način proizvodnje predstavlja opterećenje za okoliš i lokalnu zajednicu. Iz Legrada poručuju da ovo nije samo lokalna borba, već dio globalnog otpora protiv nekontroliranog širenja mesne industrije te dio nefunkcionalnog prehrambenog sustava i globalne krize. Farma u Legradu zasad nastavlja s pokusnim radom, no pritisak javnosti i ekoloških udruga neće stati. Očekuje se sljedeći korak i odluka nadležnih instituacija o izdavanju uporabne dozvole, a aktivisti poručuju da će pomno pratiti svaki potez i poduzeti nove korake kako bi zaštitili ovaj kraj.