Vijesti

Županijska organizacija SDP-a Varaždinske županije održala je konferenciju za medije naziva “Ne damo našu zemlju” povodom glasanja u Hrvatskom saboru o izmjenama Zakona o prostornom uređenju i Zakona o gradnji. Saborski zastupnik Miroslav Marković istaknuo je kako je za izmjene Zakona o prostornom uređenju i Zakona o gradnji, koje su u saborskoj proceduri donošenja, stiglo više od 3.000 primjedbi struke i građana, a izmjenama se protivi i oporba. “Zakon omogućuje investitorima da, uz većinsko vlasništvo nad zemljištem, prisilno preuzmu preostale parcele, čime se privatni interes stavlja ispred građana i lokalnih zajednica”, rekao je Marković. Istaknut je i problem vraćanja urbanih komasacija, a načelnik Općine Maruševec Mario Klapša istaknuo je kako Zakon o gradnji krši Ustav i Europsku povelju o lokalnoj samoupravi koji govore o isključivom pravu odlučivanja lokalne samouprave da planira svoj prostor. “Prostor mora planirati lokalna zajednica jer ona snosi posljedice loših odluka. Ovim zakonima ugrožava se pravo vlasništva i ruši se temelj lokalne demokracije”, dodao je Klapša.  

Božićno druženje Gradske organizacije HDZ-a Grada Varaždina i Županijske organizacije HDZ-a Varaždinske županije, te njihovih gostiju, bilo je prigoda za osvrt na sve aktivnosti i postignuća stranke u 2025. godini koja se bliži kraju, a koju su obilježili lokalni izbori. “Godina je bila iznimno dobra, lokalni izbori su prošli jako dobro - osvojili smo tri načelničke pozicije više nego na prethodnima, osvojili smo daleko veći broj vijećničkih mandata, odnosno svaki treći vijećnik na području Varaždinske županije dolazi iz redova HDZ-a. Također, naglašavam da smo uspjeli zadržati sve one pozicije koje smo vodili protekle četiri godine”, rekao je predsjednik Županijske organizacije HDZ-a Varaždinske županije Anđelko Stričak. Stričak je naglasio važnost obilaska terena i slušanja inicijativa građana, te dodao da se na području Varaždinske županije provodi najviše investicija dosad. U novu 2026. godinu, stranka ulazi sa završenim unutarstranačkim izborima u općinskim i gradskim organizacijama na području Varaždinske županije, a uoči božićnog druženja izabrani su novi županijski odbor, nadzorni odbor te izaslanici za opći sabor. Za novog tajnika Županijske organizacije HDZ-a Varaždinske županije izabran je Nenad Horvatić.  

U Varaždinskoj županiji u tri dana obilježava se 10. obljetnica Europske mreže podrške darovitima s nizom aktivnosti. Mreža je to koja okuplja Europske talent centre i Europske talent točke diljem Europe, stvarajući platformu za razmjenu znanja, dobrih praksi i suradničkih projekata usmjerenih na poticanje darovitih mladih ljudi, a pripada joj i Europski talent centar Hrvatska – Centri izvrsnosti Varaždinske županije. “Europski i regionalni modeli podrške darovitima” tema je okruglog stola koji je u varaždinskoj Županijskoj palači održao Glavni odbor Europske mreže podrške darovitima. Europska mreža podrške darovitima nastala je prije 10 godina nakon dvogodišnjih priprema. Trenutačno okuplja 26 Talent centara i više od 500 institucija iz 50 zemalja. “Hrvatska u ovoj mreži ima vrlo važnu ulogu, te od ukupnog broja Talent točaka, njih deset posto nalazi se u Hrvatskoj. U deset godina rada mreže mnogo se toga dogodilo unutar i izvan mreže, te se svijet prilično promijenio. To ujedno znači da moramo obnoviti sami sebe i ciljeve koje smo postavili prije deset godina. U ovim vremenima naša je moralna obveza briga o nadarenim učenicima, što je i naš osnovni cilj”, rekla je tajnica Europske mreže podrške darovitima Csilla Fuszek. Nakon okruglog stola dodijeljeni su certifikati za dvije nove Europske talent točke, a to su Ministarstvo znanosti i obrazovanja Županije zapadno hercegovačke i organizacija Edu Point. 

Varaždin je prvi put ugostio jedinu stručnu konferenciju o proizvodnji povrća “Hrvatsko povrće” namijenjenu proizvođačima povrća koji cijele godine proizvode domaće i kvalitetne proizvode za potrošače. Bila je to prilika za povezivanje i informiranje o raznim temama, ali i traženje rješenja za probleme u hrvatskom povrćarstvu. Deveta konferencija otvorila je aktualne teme o tržištu, inovacijama, ulaganjima u sektor povrćarstva, ali i prostor za otvoren dijalog. Više od 50 posto povrća u Hrvatskoj se mora uvoziti, stoga je na konferenciji istaknuto i da je potrebno potaknuti nove poljoprivrednike da se bave povrćarstvom. Hrvatske povrćare muče brojni problemi. “Ključni problemi u samom povrćarskoj proizvodnji su zemljišta jer povrćari ne dobivaju nikakav prioritet u dobivanju državnog zemljišta, a privatna zemljišta, kad skupiš, to su neke male parcele, razbacane, nema navodnjavanje i to je veliki problem. Druga stvar je radna snaga, koja je sve manje u Hrvatskoj i uopće. Veliki je problem organiziranost tržišta. Ljudi i proizvođači se sami moraju organizirati. Teško je danas više imati neku diktiranu prodaju i plasman, nego se moraju organizirati, moraju plasirati zajedno i tako imati bolju cijenu, bolje uvjete i ostvariti bolji rezultate”, rekao je predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara Vjekoslav Budanec. Kupus, salata i krumpir, jedino su povrće u kojem je Hrvatska samodostatna, no ne uvijek, pa se i oni ponekad uvoze.  

Koje su mogućnosti financiranja na raspolaganju u procesu industrijske tranzicije te kada se očekuju novi javni pozivi na koje će poduzetnici moći prijaviti svoje projekte mogli su saznati sudionici koordinacijskog sastanka o provedbi procesa industrijske tranzicije koji je organizirala Javna ustanova za regionalni razvoj Varaždinske županije i Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova. “U partnerstvu s Ministarstvom danas nudimo informacije poduzetnicima na koji način se mogu povezati u regionalne lance vrijednosti te do 2027. godine povući što više sredstava za samo gospodarstvo. Naglasak je na povezivanju poduzetnika i znanstveno-istraživačkih institucija u bilo kojem području, odnosno prioritetnoj niši definiranoj za Sjevernu Hrvatsku”, rekao je ravnatelj JU za regionalni razvoj Varaždinske županije Mladen Jakopović. Do 2027. godine gospodarstvenici iz Varaždinske županije i cijele sjeverne Hrvatske imaju na raspolaganju ukupno 100 milijuna eura bespovratnih sredstava kroz provedbu Plana za industrijsku tranziciju Sjevera Hrvatske, a u okviru Integriranog teritorijalnog programa 2021. – 2027. Projekte koji su u fazi provedbe predstavili su poduzetnici, odnosno konzorciji koji su se prijavili na prvi javni poziv “Jačanje strateških partnerstava za inovacije u procesu industrijske tranzicije”. EU projekt “Razvoj modularnog rješenja za upravljanje i kibernetičku otpornost podatkovnih centara – POLARIS“, predstavila je varaždinska tvrtka Cratis. 

Pred mnogobrojnim učenicima, učiteljima i ostalim uzvanicima, položen je kamen temeljac nove zgrade OŠ Nedelišće čija je izgradnja već u tijeku na lokaciji u Ulici Josipa Marčeca. Projekt je to koji se dugo čekao u općini Nedelišće, a nova školska zgrada učenike bi trebala dočekati početkom školske godine 2027./2028. Osnovnu školu Nedelišće pohađa 506 učenika, a matičnoj školi pripadaju i Područne škole Dunjkovec i Pušćine. Ima 12 učionica, dok će ih u novoj zgradi biti 22 velike kvadrature. Izgradnja nove osnovne škole u Nedelišću je jedan od strateških projekata u obrazovanju u Međimurju koji je definiran Razvojnim sporazumom Sjever još prije pet godina, istaknuo je župan Matija Posavec. “Ukupna vrijednost projekta premašuje 12.600.000 eura, od čega smo putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti osigurali sufinanciranje iz EU fondova od 8.000.000 eura, dok će Županija sufinancirati izgradnju s nešto više od 4.500.000 eura. Još više od toga novca vrijede dobrobiti koje ćemo osigurati brojnim naraštajima učenika i učitelja ove ustanove”, rekao je Posavec. Vremensku kapsulu, kao dio kamena temeljca, položili su ravnatelj OŠ Nedelišće Milan Đurić i najmlađi učenik škole Roko Juras.  

Međunarodni centar kulturne baštine svetog Jeronima, koji će biti izgrađen u Štrigovi, novi je veliki projekt koji će zajedničkim snagama realizirati Općina Štrigova i Međimurska županija, a bit će to mjesto posvećeno ostavštini ovog sveca rođenog u Štrigovi. “Vjerodostojan dokument, bula pape Nikole VII., iz 15 stoljeća, koja se čuva u Vatikanu, svjedoči da je sveti Jeronim rođen upravo u Štrigovi i da je tu ishodište njegova iznimno bogatog životnog puta s kojeg je našoj civilizaciji ostavio nemjerljive vrijednosti, poput prijevoda Biblije na latinski jezik. Jedan je od najštovanijih kršćanskih svetaca, kojem su i tijekom proteklih stoljeća i Međimurci bili iznimno odani”, rekao je župan Matija Posavec. Ugovor o izgradnji, vrijedan 997.000 eura, potpisali su načelnik Općine Štrigova Stanislav Rebernik i predstavnik izvođača radova Nenad Matjačić. Dio od 300.000 eura sufinancirat će Međimurska županija, a ostatak Općina Štrigova kao nositelj projekta. Županija i Općina već su ranije sklopile sporazum o zajedničkom financiranju ovoga projekta, prijavljenog na natječaj za sufinanciranje putem prekograničnog programa Hrvatska – Slovenija. U prizemlju će biti uređena višenamjenska dvorana, a na katu galerija sa stalnim postavom vezanim uz ostavštinu svetoga Jeronima. Centar, koji će omogućiti procvat vjerskog turizma u Štrigovi, trebao bi biti u funkciji krajem iduće godine, a prostirat će se na 304 kvadratna metra, u objektu uklopljenom u prostor kojim dominira crkva. Uz energetski učinkovitu građevinu samoga centra, bit će uređeno i parkiralište, a obližnji izvor pitke vode bit će obnovljen te uređen njegov okoliš kao i pristupne staze za pješake i automobile.

Sjeverna obilaznica Preloga, veliki projekt Hrvatskih cesta, otvorena je i puštena u promet. Projekt je vrijedan 9,5 milijuna eura, a okviru njega izgrađena je obilaznica duga 6,8 km kojom će se rasteretiti državna cesta između Čakovca i Koprivnice te omogućiti brže i sigurnije putovanje na toj dionici. “Puno smo težišta dali za sigurnosni dio i rasterećenje gospodarstva, te opet razmišljamo dalje – nama je u budućnosti potrebna vrlo kratka južna obilaznica prema Marini gdje bi se opet jedan dio Preloga rasteretio”, rekao je gradonačelnik Preloga Ljubomir Kolarek. Obilaznica nije daleko od centra grada, a prilikom gradnje vodilo se računa o tome da se nalazi na vodozaštitnom području. “Ovo je vodozaštitno područje tako da smo morali to dobro ograditi da sva vozila u slučaju nekih havarija ostanu na kolniku u zatvorenom sustavu odvodnje. Imamo dva rotora i spojeve, te cesta ima vrlo dobre elemente”, rekao je predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Ivica Budimir. Otvorenju je nazočio i državni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Tomislav Mihotić. “Jedan od najvećih dobitaka ovog projekta je rasterećenje centra Preloga, a s druge strane približavanje gospodarskih zona onima koje žive i rade na ovom prostoru”, rekao je Mihotić. Sjeverna obilaznica Preloga jedan je od strateških prometnih projekata koji će unaprijediti povezanost središnjeg i istočnog dijela Međimurja s ostatkom zemlje te povećati kvalitetu života građana Preloga i okolnih mjesta.

U znak priznanja i podrške udrugama osoba s invaliditetom te njihovom doprinosu promicanju prava, položaja i kvalitete života osoba s invaliditetom, župan Koprivničke-križevačke županije Tomislav Golubić održao je prijem s predstavnicima udruga povodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom. “Udrugama dugujemo zahvalnost za predani rad jer upravo one najbolje poznaju potrebe svojih članova. Naš je cilj stvoriti stabilan sustav koji će omogućiti razvoj njihovih programa, ali i pružiti podršku svakoj osobi s invaliditetom da živi dostojanstveno, aktivno i uključeno u zajednicu”, rekao je župan Golubić. Istaknuo je i kako se kroz otvoreni dijalog, razmjenu iskustava i dogovor o zajedničkim koracima nastoji povećati dostupnost programa te osigurati bolje uvjete za svakodnevni život članova udruga. U ime svih udruga okupljenima se obratio predsjednik Udruge invalida Koprivničko-križevačke županije Miroslav Mačković. “Moram istaknuti važnost stalne komunikacije između udruga i županije kao i podršku zajednice koja ime presudnu ulogu u provođenju brojnih aktivnosti, projekata i programa koje su od izravne koristi članovima udruga“, rekao je Mačković. Međunarodni dan osoba s invaliditetom obilježava se 3. prosinca Odlukom Ujedinjenih naroda iz 1992. godine, s ciljem jednakosti u ostvarivanju prava i sudjelovanju osoba s invaliditetom u društvu.

Dugoočekivana izgradnja školske sportske dvorane OŠ Domašinec konačno će biti realizirana. Novi je to projekt u nizu Međimurske županije u području obrazovanja i priprema svih uvjeta da škola, koja broji 212 učenika, bude u jednosmjenskoj nastavi. Ugovor o izgradnji školske sportske dvorane OŠ Domašinec, vrijedan oko 3.900.000 eura, župan Matija Posavec potpisao je s izvođačem radova Goranom Kneževićem. Županija je putem prijave projekta u Nacionalni plan oporavka i otpornosti osigurala oko 2.570.000 eura sufinanciranja, dok će se ostatak namiriti iz županijskog proračuna te proračuna Općine Domašinec. Novi objekt bit će bruto površine gotovo tisuću kvadrata. Projekt uključuje i uređenje vanjskoga prostora - parkirališta, sportskih terena te zelenih površina. U drugoj fazi ulaganja, bit će dograđena škola, uz rekonstrukciju kuhinje i kotlovnice. Rok za izvođenje radova je 15 mjeseci.